Pravosuđe je i dalje rak-rana hrvatskoga društva, upozorio je nezavisni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić u srijedu.
“Funkcionalno pravosuđe te pošteni i časni suci preduvjet su za ostvarivanje vladavine prava i boljitak svih naših građana”, poručio je Kolakušić putem svog twitter profila.
Nezavisni hrvatski europarlamentarac ponovno je podsjetio i na izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj za 2020. godinu koje je krajem prošle godine objavila Europska komisija.
U izvješću se navodi da je u hrvatskom pravosudnom sustavu postignut napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima, no i dalje su prisutni ozbiljni nedostaci u pogledu učinkovitosti i kvalitete.
“Unatoč napretku u rješavanju najstarijih predmeta, broj neriješenih predmeta i duljina postupka na građanskim i trgovačkim sudovima i dalje su među najvećima u EU-u. 2019. godine se prosječna duljina prvostupanjskih postupaka pred općinskim sudovima povećala na 678 dana, a pred županijskim na 930 dana”, istaknula je Europska komisija.
Glavna izvršna agencija Europske unije također je upozorila i da je razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj još uvijek među najnižima u Europskoj uniji.
“Samo 24 posto hrvatskih građana neovisnost pravosuđa percipira kao dobru i vrlo dobru, iako se poboljšala u odnosu na 2019. Udio poduzeća koja neovisnost pravosuđa percipiraju kao dobru ili vrlo dobru smanjio se s 18 na 16 posto, iako se Hrvatska na ljestvici popela za jedno mjesto i sada je predzadnja u EU-u”, navodi se u izvješću.
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2020. glavni razlog zbog kojeg opća javnost smatra da sudovi i suci nisu dovoljno neovisni jest dojam da Vlada i političari zadiru u njihov rad ili vrše pritisak na njih. “Glavni razlog koji navode poduzeća jest dojam da gospodarske ili druge posebne interesne skupine zadiru u rad sudova i sudaca ili vrše pritisak na njih, a drugi je razlog dojam da Vlada i političari zadiru u njihov rad ili vrše pritisak na njih”, stoji dalje u izvješću.
Europska komisija također je istaknula da je u Hrvatskoj uglavnom uspostavljen pravni i politički okvir za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije u javnom sektoru, ali da još uvijek postoje nedostaci u praksi.
“Državna tijela organizirana su u mrežu i pridonose oblikovanju antikorupcijskih politika u svim granama vlasti. Međutim, u zakonodavstvu i praksi još uvijek postoje nedostaci u pogledu borbe protiv korupcije. Još uvijek nisu provedene važne inicijative za jačanje etičnosti i integriteta osoba na najvišim izvršnim funkcijama i saborskih zastupnika te za reguliranje lobiranja. Korupcija je još uvijek osobito problematična na lokalnoj razini zbog strukturnih nedostataka okvira za osiguravanje integriteta nositelja lokalnih funkcija i upravljanje lokalnim poduzećima u državnom vlasništvu”, upozorila je Europska komisija u svom izvješću.
